Nova studija internog istraživanja kompanije Ekson mobila (ExxonMobil) otkriva da je naftni gigant imao detaljna i tačna predviđanja uticaja fosilnih goriva na globalno zagrijavanje još 1970-ih. Pa ipak, kompanija je sve do posljednje decenije nastavila da umanjuje i baca sumnju na klimatske promjene za koje je odgovoran čovjek. Laži i obmane magnata fosilnih goriva nikoga neće iznenaditi, ali ova studija otkriva istinsku dubinu cinizma koji je kapitalistička klasaspremna da uradi u odbrani zločina koje čine radi profita.

Više od milion ljudi slilo se 19. januara na ulice Francuske na preko 200 skupova, u okviru nacionalnog štrajka protiv poslednjeg napada predsednika Emanuela Makrona na penzijski sistem. Radnici železnice, pariskog transportnog sistema, rafinerija nafte i medija; zajedno sa prosvetnim radnicima, državnim službenicima, vozačima kamiona i bankarskim osobljem, svi su izašli na ulice u znak protesta protiv Makronovih planova da poveća starosnu granicu za penzionisanje. Potencijal za obračun postoji, ali da li će radnički lideri iskoristiti priliku?

Objavljujemo jedno veoma zanimljivo pismo koje je 1915. godine napisao srpski socijalista Dušan Popović Kristijanu Rakovskom, velikom balkanskom internacionalisti. Pismo je objavljeno u Našem slovu (Naša reč), dnevnim socijalističkim novinama na ruskom jeziku koje su izlazile u Francuskoj tokom Prvog svetskog rata, a uređivao ih je Lav Trocki. Mislimo da ovo pismo sadrži ključne lekcije za stav marksista prema imperijalističkom ratu i način na koji imperijalističke sile koriste prava nacija kao izgovor za svoje stvarne ciljeve.

Ovo je ključna nedjelja za pokret protiv državnog udara u Peruu. Uprkos brutalnoj i kontinuiranoj represiji, radnici, seljaci i studenti u borbi protiv nelegetimne predsjednice Dine Boluarte nastavili su borbu. Savez sindikata ove države CGTP pozvao je na nacionalni štrajk 19. januara, a kolone demonstranata kreću se prema glavnom gradu Limi.

Mobilizacije protiv puča nad predsednikom Pedrom Kastiljom u Peruu vezale su ruke uzurpatorki vlasti Dini Boluarte, kada su se u 14 od 24 oblasti Perua održale masovne demonstracije, štrajkovi i blokade puteva.

Prošlo je stoljeće od kada je italijanska kapitalistička klasa predala vlast fašistima Benita Musolinija. U nastavku predstavljamo seriju članaka Sinistra Classe Rivoluzione, italijanske sekcije IMT-a, o događajima koji su prethodili Musolinijevom zloglasnom 'Maršu na Rim', od kojih su prva tri sastavljena u nastavku (a četvrti će uskoro biti dostupan na italijanskom na njihovoj veb stranici). Važno je da razumijemo razloge uspona fašizma na vlast u Italiji, čemu su doprinijele izdaje i greške radničkih vođa.

Već mjesec dana nakon pompezno najavljenog 20. partijskog kongresa KPK, bijes odozdo izbija na površinu. Prošle sedmice u mega-tvornici Fokskon u Džengdžou, Henan, došlo je do nasilnog sukoba između radnika i policije zbog krađe plata od strane uprave. Zabilježeni su masovni i nasilni protesti u mnogim većim gradovima, usmjereni protiv drakonskog režima kovid zatvaranja (lokdauna), koji je postao žarište opšte gnezadovoljstva. Kao što smo već dugo predviđali, duboka kriza kineskog kapitalizma počinje podsticati mase na djelovanje.

Svjetska ekonomija uzdrmana je turbulencijama, nošena olujom rata, pandemije i protekcionizma. Toksičan spoj inflacije i recesije nazire se kao realnost za kapitalizam. Ovo je gotovi recept za revolucionarne eksplozije diljem svijeta.

Branioci slobodnog tržišta gledaju na libertarijance kao što su Hajek i Mizes – i njihovu tvrdnju o „problemu ekonomske kalkulacije“ – kako bi napali socijalizam. Ali u stvari, marksisti su odavno odgovorili na ove reakcionarne argumente.

Lula iz Radničke partije (PT) u nedelju je tesno pobedio kandidata krajnje desnice Žaira Bolsonara (50,9 prema 49,10 posto) u drugom krugu predsedničkih izbora. Dok radnici i omladina sa pravom slave ovaj rezultat, treba obratiti pažnju da je Bolsonarov rezultat premašio očekivanja i uspeo povećati svoje glasačko telo za više od 6 miliona između dva kruga, u poređenju sa povećanjem od 2,6 miliona za Lulu.

Dvadeseti Kongres kineske vladajuće Komunističke partije (KPK) dodatno je konsolidirao moć partijske države nad društvom sa predsjednikom Xi Jinpingom na njezinom čelu. Xi je formalno inauguriran u svom trećem mandatu kao vrhovni vođa zemlje, što je podvig koji se u povijesti Narodne republike Kine može mjeriti jedino sa Maom. Najviše rukovodstvo KPK-a sada je u cjelini sastavljeno od Xievih odanih poručnika. Kako zemlja ulazi u nadolazeći period, tema koja se temeljito pretresala na ovom kongresu bila je nužnost rukovodstva partijske države.

Širom Irana su izbili protesti nakon ubistva mlade kurdske djevojke Džine Mahse Amini od strane ozloglašene iranske moralne policije. Počevši od kurdskih oblasti Irana, protesti su se proširili na više od 30 gradova, uključujući one najveće u zemlji: Teheran, Mešhad, Isfahan, Karadž, Tabriz i takozvani sveti grad Kom. Ono što je počelo kao reakcija na policijsku brutalnost brzo se pretvorilo u bijes protiv režima u cjelini.

Ono što se opisuje kao „najdešnja vlada od Drugog svetskog rata“ pobedila je na izborima u Italiji, gde su Fratelli d’Italia (Braća Italije), koju vodi Đorđa Meloni, zauzeli prvo mesta sa 26 posto glasova. Kako objasniti ovaj priliv glasova za stranku koja je 2018. osvojila mizernih 4,3 posto i zauzela samo 32 parlamentarne klupe i 18 senatorskih mesta? U ovom članku bavićemo se razlozima zašto se desila tako radikalna promena u italijanskoj politici kao i perspektivama za budućnost.

U posljednja 24 sata Rusija je dala niz važnih saopštenja u vezi sa ratom u Ukrajini: djelimična mobilizacija koja pogađa 300.000 ljudi, referendumi na teritorijama koje je okupirala Rusija u Ukrajini o njihovom pripajanju Rusiji, strože kazne za zločine vezane za nesluženje vojnog roka i upozorenje da će Rusija upotrijebiti „sva sredstva koja su joj na raspolaganju“ da zaštiti svoj teritorijalni integritet.

Usred uništenja života miliona Ukrajinaca kao posljedica ruske invazije, ukrajinski parlament gura naprijed najoštrije smanjenje prava radnika u istoriji zemlje. Skupština je 1. jula usvojila zakon #5371, kojim se, između ostalog, radna nedjelja povećava na 60 sati i dozvoljava šefovima sa manje od 250 zaposlenih da otpuštaju radnike u slučaju materijalne štete prouzrokovane vojnim akcijama ili zbog odsustva sa radnog mjesta u trajanju dužem od 4 mjeseca. Ovo je došlo ubrzo nakon nekoliko drugih zakona, koji su ograničili sindikalna prava, legalizovali ugovore bez radnog vremena i uklonili obavezu isplate plata radnicima mobilisanim u oružane snage.